POPULARNA NAUKA

pet22092017

Poslednje dodano07:42:37 PM

Back Biologija Genetika ‘DNK smeće’ otkriva tajnu nastanka raka, ...

‘DNK smeće’ otkriva tajnu nastanka raka, ...

DNK

U istraživanju, koje je trajalo devet godina, sudjelovalo je 440 znanstvenika iz 32 laboratorija u Velikoj Britaniji, SAD-u, Španjolskoj, Singapuru i Japan-

Velika međunarodna skupina znanstvenika u sklopu projekta ENCODE odgonetnula je jednu od najvećih tajni moderne biologije: ulogu tzv. smeća DNK.

Pokazalo se da “smeće DNK”, za koje su znanstvenici dugo vremena smatrali da nema neku funkciju, ima važnu ulogu u nastanku kompleksnih oboljenja kao što su dijabetes, Crohnova bolest, multipla skleroza, lupus i rak. Ovo otkriće, najveće u molekularnoj biologiji u posljednjih 10 godina, moglo bi dovesti do niza novih terapija i lijekova.
440 znanstvenika

- ENCODE nam donosi niz vrlo važnih tragova koje treba slijediti kako bismo otkrili ključne mehanizme koji igraju ulogu kod zdravlja i bolesti. To treba biti istraženo kako bismo kreirali potpuno nove lijekove ili prenamijenili postojeće tretmane - izjavio je za BBC dr. Ian Durham, jedan od sudionika oko 300 milijuna dolara vrijednog projekta ENCODE (Encyclopedia of DNA Elements).

- Termin ‘smeće DNK’ sada mora biti odbačen. Iz ovog istraživanja je jasno da je riječ o dijelu genoma koji je biološki aktivniji nego što se mislilo - rekao je dr. Ewan Birney iz Europskog bioinformatičkog instituta u Cambridgeu, koji je bio jedan od voditelja istraživanja.

U istraživanju, koje je trajalo devet godina, sudjelovalo je 440 znanstvenika iz 32 laboratorija u Velikoj Britaniji, SAD-u, Španjolskoj, Singapuru i Japanu. Otkrića do kojih su došli opisana su u čak 30 radova objavljenih u tri časopisa: Nature, Genome Biology i Genome Research.

Termin “smeće DNK”, odnosno nekodirajuća DNK, znanstvenici su skovali prije 40 godina kako bi opisali dio genoma koji ne sadrži gene. Kada je 1989. godine pod vodstvom nobelovca Jamesa Watsona počeo tri milijarde dolara vrijedni projekt Ljudski genom, većina znanstvenika smatrala je da “smeće DNK” nema važnu biološku ulogu. Čovjekov genetski kod očitan je 2000. godine, a tri godine kasnije objavljena je i kompletna mapa ljudskog genoma.

- Nakon što je završen projekt sekvencioniranja ljudskog genoma postalo je jasno da gena koji nose informaciju za sintezu proteina ima oko 20.000, što čini svega jedan od dva posto ljudske DNK - pojasnila je dr. Đurđica Ugarković, znanstvena savjetnica Instituta “Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu.

- Kako bi se proučila funkcija ostalih 98 posto ljudske DNK, za koju se pretpostavlja da ima važnu ulogu u regulaciji aktivnosti gena, započet je 2003. godine program ENCODE s ciljem da proba pridružiti funkciju ‘nekodirajućem dijelu genoma’, tj. ‘smeću DNK’ - dodala je Ugarković.

Kliknite ovde da biste pročitali celu vest na sajtu jutarnji.hr



Označi ovu stranicu kao omiljenu i podeli je sa prijateljima.
 
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
manje | veće

busy

Prirodne nauke

albert-ajnstajn
Albert Einstein

Tehničke nauke

nikola-tesla
Nikola Tesla

Nauka o zemlji

Zemlja iz svemira
Zemlja iz svemira

Biologija

savana
Afrićki slon

Medicina

medikamenti
Medikamenti