POPULARNA NAUKA

čet23112017

Poslednje dodano07:42:37 PM

Back Medicina Klinička medicina Nijedan organ nije prestar za transplantaciju

Nijedan organ nije prestar za transplantaciju

hirurgija

U njemačkim klinikama nedostaje organa za transplantaciju. Transplatiraju se čak i srca 80-godišnjaka. Ljekari ne "bacaju" čak ni organe osoba koje su bile hronični bolesnici, prenosi dr. Heiner Wolters.

Dr. Heiner Wolters je ljekar na Univerzitetskoj klinici u Minsteru. Centar za transplantaciju na ovoj klinici je jedan od najvećih u Njemačkoj i tu se godišnje obavi više od hiljadu presađivanja raznih organa.

Deutsche Welle: Gospodine Wolters, s kojim organima medicina danas ima najviše poteškoća prilikom transplantacije?

Dr. med. Heiner H. Wolters

Dr. med. Heiner H. Wolters

Dr.Wolters: Tehnički gledano transplantacije su danas relativno sigurne i izvodive operacije. Problemi nastaju prilikom odbacivanja organa. To znači da tijelo pacijenta ne prihvata novi organ. To se posebno javlja kod transplantacije crijeva. Kod transplantacije jetre i bubrega imamo mnogo manje komplikacija.

DW: Može li se generalno reći kako pacijenti bolje prihvataju organe krvnih srodnika, nego ljudi s kojima nisu u rodu?

Dr.Wolters: Ne, to nije pravilo. Važnu ulogu igra period koji prođe od trenutka kada se organ izvadi iz tijela jedne osobe i presadi pacijentu. Kada je donator osoba koja je još živa, recimo ako nekome daje bubreg, onda je taj period vrlo kratak. Ponekad transport traje predugo kod transplantacija organa preminulih osoba i onda nastaju problemi s funkcionisanjem.

DW: Koliki je taj rok u kojem se može izvršiti transplantacija nekog organa.

Dr. Wolters: To je različito od organa do organa. Kod srca i pluća taj period iznosi četiri do šest sati. Kod organa iz trbušne duplje, poput bubrega, može proći i 24 sata. Za jetru taj period iznosi deset do dvanaest sati, a za gušteraču osam do deset sati.

Na njemačkim klinikama se godišnje presadi oko 4000 organa

DW: koliko su s tom problematikom upoznati ljekari i osoblje koje radi u hitnoj pomoći?

Dr. Wolters: Oni se time skoro i ne bave. Važi princip da je uzimanje organa dozvoljeno tek kada se ustanovi smrt, odnosno prestanak postojanja moždanih valova. To znači da svakom pacijentu, uključujući i donatore organa, prvo pokušava da se spasi život, da mu se pruži sasvim normalna klinička terapija. Čak i slučajevima kada su šanse za preživljavanje vrlo male. Stoga do razmatranja toga da li će nekome biti uzet organ ili ne dolazi tek na stanicama intenzivne njege u klinikama.

DW: Postoji li gornja starosna granica za donatore organa.

Srce se mora presaditi u roku od nekoliko sati

Srce se mora presaditi u roku od nekoliko sati

Dr. Wolters: Generalno ne. Prije nekoliko godina važilo je da se srce uzima samo od preminulih do 50 godina starosti. Za jetru i bubrege ta granica je iznosila 60 godina. U međuvremenu su te granice pomjerene jer imamo vrlo mlo donatora organa. Ponekad, pogotovo kod pacijenata kod kojih oboljenja srca i jetre predstavljaju opasnost po njihov život, pristupamo i transplantaciji organa uzetih čak i od prilično starih osoba koje su preminule. Čak i od preminulih koji su imali i 80 godina.    

Kliknite ovde da biste pročitali celu vest na sajtu dw.de



Označi ovu stranicu kao omiljenu i podeli je sa prijateljima.
 
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
manje | veće

busy

Vezane vesti

Prirodne nauke

albert-ajnstajn
Albert Einstein

Tehničke nauke

nikola-tesla
Nikola Tesla

Nauka o zemlji

Zemlja iz svemira
Zemlja iz svemira

Biologija

savana
Afrićki slon

Medicina

medikamenti
Medikamenti