POPULARNA NAUKA

pon22012018

Poslednje dodano07:42:37 PM

Back Medicina Prehrana Zbog neznanja krumpir jedemo na najgori mogući način

Zbog neznanja krumpir jedemo na najgori mogući način

Krompir

Krumpir, najomiljenija gomoljasta biljka, sadrži ugljikohidrate koji organizam brzo opskrbljuju energijom.

Krumpir je postao temelj prehrane velikog broja ljudi, no problem je što ga prevelik broj ljudi priprema na najnezdraviji način.

Krumpir je vrlo popularan. Nažalost, većina ljudi ga najčešće jede u najgorem mogućem obliku – kao pomfrit ili čips, koji su puni za krvne žile vrlo nezgodnih trans masnih kiselina i obično preslani.

Pa čak su i pečeni krumpiri puni masti, margarina i raznih dodataka, poput sira i slanine. Zbog toga je inače zdrav krumpir postao faktor koji pridonosi pojavi srčanih udara. No, oduzmete li masne i slane dodatke, krumpir je zapravo izuzetan izvor zdravih sastojaka. Ima malo kalorija, posebno je dobar izvor vitamina B6, vitamina C, bakra, kalija i mangana, te je pun vlakana. Dakle, namirnica koja pridonosi zaštiti krvnih žila i djeluje protiv raka.

Idealno bi bilo kuhati ga te začiniti solju i maslinovim uljem ili maslacem. Nije nezdrav ni pečen u pećnici ako ga previše ne zamastite. No, izbjegavajte prženi krumpir.

Nepotrebno na zlu glasu zbog škroba

Reputacija krumpira kao zdrave namirnice ugrožena je zbog velikog udjela ugljikohidrata i bijelog škroba. No, nove analitičke metode pokazuju malo drugačiju sliku. Primjerice genetičar Roy Navarre je identificirao 60 različitih oblika fitokemikalija i vitamina u krumpiru, stoji u studiji Phytochemical Profilers Investigate Potato Benefits iz 2007. Neki nutricionisti tvrde da su ovi sastojci jednako moćni kao i oni zbog kojih su slavu stekli brokula, špinat i prokulice, tj. da štite od kardiovaskularnih bolesti, respiratornih problema i nekih tumora.

Snižava povišen tlak

Tim prof. Navarre uočio je da krumpir sadrži i visoke razine kukoamina. Ove molekule su posebno važne jer imaju potencijal za snižavanje krvnog tlaka. Isti sastojak je do sada pronađen u rajčici te u biljci Lycium chinense, tj. goji bobicama. Koru ove biljke kineski travari koriste stoljećima za izradu posebne ljekovite infuzije.

Nove metode analize modernoj znanosti omogućavaju otkrivanje stotina neočekivanih sastojaka koji se nalaze u nekoj biljci.

Vitamin B6 – izgradnja stanica

Ako bismo gledali visoku koncentraciju vitamina B6 – šalica pečenog krumpira sadrži 21% dnevnih potreba – krumpiri bi i samo zbog toga trebali biti uvršteni među za zdravlje vrijedne namirnice.

Vitamin B6 je uključen u više od 100 enzimskih reakcija. Enzimi su proteini koji pomažu odvijanje kemijskih reakcija, pa je vitamin B6 potreban gotovo posvuda u tijelu. Mnogi građevni blokovi proteina, a to su aminokiseline, zahtijevaju B6 za sintezu. Zbog toga je vitamin B6 bitan za formiranje gotovo svih novih stanica u tijelu. Stvaranje hema (protein naših crvenih krvnih stanica) i fosfolipida (komponente stanične membrane koje omogućuju razmjenu poruka između stanica) također ovise o vitaminu B6.


Vitamin B6 – stanice mozga i aktivnost živčanog sustava

Vitamin B6 ima brojne uloge u našem živčanom sustavu, a mnoge uključuju neurološke aktivnosti moždanih stanica. B6 je potreban za stvaranje amina, vrsta molekule ili neurotransmitera potrebnog za prijenos poruke iz jednog živca na sljedeći. Neki od neurotransmitera koji zahtijevaju vitamin B6 su serotonin, čiji je nedostatak povezan s depresijom, melatonin, hormon potreban za dobar noćni san, epinefrin i norepinefrin, hormoni koji nam pomažu nositi se sa stresom, te GABA, koji je potreban za normalno funkcioniranje mozga.

Kliknite ovde da biste pročitali celu vest na sajtu net.hr



Označi ovu stranicu kao omiljenu i podeli je sa prijateljima.
 
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
manje | veće

busy

Prirodne nauke

albert-ajnstajn
Albert Einstein

Tehničke nauke

nikola-tesla
Nikola Tesla

Nauka o zemlji

Zemlja iz svemira
Zemlja iz svemira

Biologija

savana
Afrićki slon

Medicina

medikamenti
Medikamenti