POPULARNA NAUKA

sub23092017

Poslednje dodano07:42:37 PM

Back Medicina Psihijatrija i psihologija Gdje sam stavila ključeve, novčanik, naočale...?

Gdje sam stavila ključeve, novčanik, naočale...?

Zaboravnost

Još niste uspjeli pronaći zametnutu torbu, a već ste primijetili da ste izgubili ključeve. Zašto vam se to događa i kako prekinuti svakodnevnu igru skrivača sa stvarima . 

Gubite novčanik, prsten zaboravljate u salonu za manikuru, svako malo zametnete upaljač, mobitel ili ključeve... Ponekad vam se čini kao da su u vašim rukama svakom predmetu odbrojani dani: prije ili kasnije ostavit ćete ga na stolu u kafiću, u kinu, u tramvaju, na klupi u parku ili u kabini trgovine u šoping centru. Kod nekih je rastresenost dio karaktera, a gubljenje stvari svakodnevica, no ovakve se stvari povremeno događaju i onim najorganiziranijima. Postoji objašnjenje, a i lijek kako za stalnu tako i za povremenu rastresenost.
Anatomija rastresenosti

Jeste li se ikada zapitali što se zapravo događa u mozgu kada ste rastreseni? Obično, kad smo zauzeti bilo kojom svakodnevnom aktivnošću, različiti dijelovi mozga održavaju živom našu koncentraciju i pažnju, a time i pamćenje događaja u kojima sudjelujemo. Bez obzira na to radi li se o događajima koji se odvijaju u duljem periodu ili o onima koji traju samo nekoliko minuta, mozak radi odabire koji se temelje na iskustvu, logici i posljedicama koje određeno djelovanje može proizvesti. Kada te mehanizme, koji su tijekom milijuna godina evolucije postali vrlo istančani, poremete vanjski faktori, primjerice nedostatak sna, stres, briga, depresija ili tvari s psihoaktivnim djelovanjem, naša sposobnost da budemo prisutni duhom i koncentrirani znatno se umanjuje. U takvim slučajevima čini nam se kao da smo suočeni s nekom mentalnom interferencijom: ne uspijevamo razlučiti važne poticaje od onih nevažnih i sve se počinje činiti jednako važnim. Stvaranju takvog mentalnog stanja pridonose brojni neurotransmitori, tvari koje omogućuju izmjenu informacija u našem mozgu, među kojima su najvažniji noradrenalin i dopamin.

U svakom slučaju, stres, umor, brige i tjeskoba najčešći su krivci za rastresenost. U takvim situacijama naš um je zatrpan problemima i vjerojatnost da ćemo biti rastreseni i da ćemo griješiti je vrlo velika. Budući da je memorija strukturalan i složen proces, kada je mozak usredotočen na rješavanje nekog posebno važnog problema ili koncentriran na opsesivne misli, smanjuje se razina pažnje (ponekad gotovo potpuno nestaje) prema svemu ostalom. No, takve zaboravnosti obično su privremene, vezane uz neki poseban period života: kada se ponovno stekne mir, više se ne događaju.

Ne gubimo svi iste stvari

Prema mišljenju psihoanalitičara, amnezije ne treba pripisivati slučaju: imaju korijene u unutrašnjem svijetu, tj. povezane su s emocijama, vrijednostima i podsvjesnim željama. Ukratko, ne zaboravljamo slučajno. Na primjer, mobitel je predmet koji će lakše zaboraviti kućanica nego poslovna žena. Majka koja odlazi po djecu u školu ne doživljava mobitel kao prioritet, za razliku od menadžera ili novinara kojima biti dostupan spada u poslovne obaveze. S druge strane, posve je sigurno da majka neće zaboraviti staviti užinu u djetetovu školsku torbu ili otići po dijete u školu.
Različita dob - različita rastresenost

Mladost

U pubertetu iza prividne rastresenosti najčešće stoji potreba za kršenjem pravila kako bi se odraslima dokazao vlastiti identitet. To je razlog zašto se zaboravlja telefonirati roditeljima i obavijestiti ih da ne možete stići na večeru ili se zaboravljaju elementarne obiteljske obaveze poput rođendana roditelja.

Zrelost

Kod odraslih na upotrebu memorije utječe način života: prezaposlenost, stres i zatrpanost obavezama pogodno su tlo za razne vrste nepažljivosti.

Starost

U starijoj dobi rastresenost nije samo posljedica prirodnog procesa starenja dijelova mozga zaduženih za "kratko" pamćenje, to jest događaje koji su se trenutak ranije dogodili, nego i smanjenja motivacije i interesa što uzrokuje pad efikasnosti moždane aktivnosti. Starija osoba će možda zaboraviti isključiti plamen na štednjaku, ali neće zaboraviti omiljenu emisiju na televiziji.
Kreativci češće gube stvari

Živjeti u oblacima ne mora uvijek imati negativne konotacije. Prema novim istraživanjima, koja je provela skupina američkih psihologa, rastresenost se povezuje s kreativnim i maštovitim osobama, nesklonim logičnom razmišljanju i koncentriranju na pojedine detalje. Stoga je vjerojatnije da će rastresena i zaboravljiva biti osoba koja ima mnoštvo interesa i ideja koje želi realizirati. Takva osoba je pomalo idealist i obično ne pridaje puno važnosti praktičnim aspektima života, smatrajući ih nepotrebnim obavezama.
Savjeti protiv gubljenja

• Napravite mentalnu sliku

Kad negdje odložite neki predmet, dovoljna vam je sekunda da u umu napravite detaljnu sliku mjesta gdje ste ga odložili. Na primjer, zabilježite u svojoj mentalnoj slici da vaše crvene rukavice leže na crnom stolu. Mozak lakše pamti i priziva u pamćenje slike nego riječi, pa ćete se, potrudite li se napraviti mentalnu sliku, lakše sjetiti gdje ste ostavili neki predmet.

• Koristite high-tech opcije

Alarm na mobitelu može se koristiti i u druge svrhe, ne samo za buđenje. Primjerice, namjestite ga na vrijeme kad trebate otići s posla ili iz hotelske sobe jer će vas to podsjetiti na mnogo toga: da ne zaboravite uzeti mobitel, punjač, laptop...

Kliknite ovde da biste pročitali celu vest na sajtu jutarnji.hr



Označi ovu stranicu kao omiljenu i podeli je sa prijateljima.
 
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
manje | veće

busy

Vezane vesti

Prirodne nauke

albert-ajnstajn
Albert Einstein

Tehničke nauke

nikola-tesla
Nikola Tesla

Nauka o zemlji

Zemlja iz svemira
Zemlja iz svemira

Biologija

savana
Afrićki slon

Medicina

medikamenti
Medikamenti