Propast civilizacije naroda Maja uzrokovala je relativno umjerena suša, pokazala su najnovija istraživanja.
Prema studiji koju su vodili profesori Martín Medina-Elizalde s Yucatan Center for Scientific Research u Meksiku i Eelco Rohling s University of Southampton u Velikoj Britaniji, u razdoblju od vrhunca procvata Maja oko 800. godine do njihove propasti oko 950. količine kiša u tom području smanjile su se za samo 25 do 40 posto. No čini se da su suše bile dovoljno jake da utjecaj isparavanja nadvlada dotok kiša te da se dostupnost vode naglo smanji. 'Podaci pokazuju da je glavni uzrok ovog problema bilo smanjenje ljetnih olujnih aktivnosti', rekao je Rohling.
U istraživanju su kombinirani podaci o klimatskim promjenama zabilježeni u stalagmitima i plitkim jezerima, a rezultati su objavljeni u uglednom časopisu Science.
'Već više od stotinu godina znanstvenici povezuju propast klasične civilizacije Maja s klimatskim promjenama, osobito sa sušama. Međutim, do sada nije bilo preciznih procjena jačine ovih suša, a prema nekim studijama, one su bile ekstremne. Novi podaci omogućili su nam da konačno dobijemo detaljniji uvid. Da bismo došli do njega, razvili smo model koji koherentno tumači promjene u regionalnoj ravnoteži između isparavanja i kiša', rekao je Medina-Elizalde.
Profesor Rohling je objasnio zašto je takvo umjereno smanjenje količina oborina moglo uzrokovati propast snažne civilizacije.
Kliknite ovde da biste pročitali celu vest na sajtu tportal.hr
RSS feed Comments
