POPULARNA NAUKA

čet23112017

Poslednje dodano07:42:37 PM

Back Prirodne nauke Fizika Energija bi se mogla stvarati ni iz čega!?

Energija bi se mogla stvarati ni iz čega!?

  • PDF
energija

Shakespeareov kralj Lear rekao je da ni iz čega ne može nastati ništa. Malo tko može prigovoriti ovoj tvrdnji - ona se podudara čak i sa zakonom o očuvanju energije.

No fizičari poput Chrisa Wilsona misle drukčije. Naime, Wilson i njegov tim s Chalmers University of Technology u Göetborgu u Švedskoj još su prošle godine objavili rad u kojem su pokazali da ni iz čega može nastati nešto. U svojem istraživanju oni su utvrdili da stiskanjem praznog prostora u pojavi koja je poznata kao Casimirov efekt nastaje svjetlost. Ova kvantna pojava otkriva da čak i savršeni vakuum, koji je po definiciji ništavilo, sadrži latentnu moć koja se može iskoristiti za pokretanje objekata.

Posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici su naišli na brojne dokaze da vakuum sadrži energiju što je neke fizičare navelo na ideju da pokušaju konstruirati nanostrojeve koji bi je koristili, a neke druge na zaključak da je ona mogla imati ključnu ulogu u stvaranju i sudbini svemira. No ima i znanstvenika koji još uvijek ne vjeruju u energiju vakuuma. Koja je prava priča o ništavilu koje je nešto?

Ideja da je vakuum nemirno more nečega potječe još iz vremena rađanja kvantne fizike. Krajem 1920-ih njemački fizičar Werner Heisenberg predstavio je svoj slavni princip neodređenosti prema kojem su parovi mjerljivih veličina blisko povezani – što više znate o jednoj, manje možete saznati o drugoj. Energija i vrijeme jedan su od tih parova. To znači da ne možete precizno izmjeriti energiju nekog sustava, a da vrijeme ne bude definirano vrlo neodređeno. Drugim riječima, vrijeme potrebno za precizno mjerenje neke energije moralo bi biti gotovo neograničeno. Iz toga pak proizlazi da se nulta energija vakuuma nikada ne može precizno utvrditi. Dakle, prema kvantnoj teoriji čak je i savršeni vakuum ispunjen poljima koja stalno fluktuiraju poput valova i stvaraju mnogo čestica koje nastaju i ponovno nestaju, a vakuum ispunjavaju 'nultom energijom' koja je zapravo različita od nule.

Ova otkrića u narednim su desetljećima ponovno pokrenula stoljetne rasprave o pravoj prirodi ništavila, ali i eksperimente koji su, kako se čini, potvrdili dinamičnu prirodu vakuuma. Najzanimljiviji od svih proveo je danski fizičar Hendrik Casimir. On i njegov kolega Dirk Polder 1948. su pokušali shvatiti kako koloidi postoje u stanju stabilne ravnoteže. Koloidi su mješavine u kojima je jedna tvar ravnomjerno raspoređena u drugoj poput masnoća u vodenastoj otopini mlijeka. No pokazalo se da sile koje djeluju među molekulama u takvom mediju s razdaljinom opadaju brže nego što bi trebale. Iz toga su zaključili da na njih djeluju neke sile koje ih zbijaju zajedno i mješavini daju dodatnu stabilnost.

 Kliknite ovde da biste pročitali celu vest na sajtu tportal.hr



Označi ovu stranicu kao omiljenu i podeli je sa prijateljima.
 
Komentari (0)Add Comment

Napišite komentar
manje | veće

busy

Prirodne nauke

albert-ajnstajn
Albert Einstein

Tehničke nauke

nikola-tesla
Nikola Tesla

Nauka o zemlji

Zemlja iz svemira
Zemlja iz svemira

Biologija

savana
Afrićki slon

Medicina

medikamenti
Medikamenti